loader image
Vetrozaštitna na vetrometini

Vetrozaštitna na vetrometini

Nepostojanje poljozaštitnih pojaseva, zaštitnog i vanšumskog zelenila – visoko je rangirana razvojna slabost u Prostornom planu AP Vojvodine za period 2011– 2020. U istom dokumentu, da bi se stanje poboljšalo, planirano je osnivanje zaštitnih pojaseva na 800 kilometara godišnje. Istraživanje mreže Pošumimo Vojvodinu, pokazuje da su lokalne i pokrajinske vlasti u periodu 2014 –2023 činile izuzetno malo da se planirano ostvari.

Polovina, ili 22 OD 45 OPŠTINA I GRADOVA U VOJVODINI, u poslednjih deset godina nikada nije finansirala podizanje vetrozaštitnih pojaseva. Ni većina od ostale 23 lokalne samouprave nije se naročito potrudila. Najčešće se sadnja sprovodila samo u jednoj, dve, ili tri od 10 godina.

Jedino je PANČEVO TOKOM CELOG PERIODA imalo ovu meru, a Sombor u devet godina.

Opštine i gradovi u AP Vojvodini koji su sprovodili i finansirali meru podizanja vetrozaštitnih pojaseva u periodu 2014– 2023:

Posmatrano po godinama, najviše opština i gradova je sadilo pojaseve 2017. godine, njih 15, ili trećina, a najmanje 2022. godine, tek njih 7, ili oko 15%. Prosečno tek SVAKA PETA OPŠTINA U VOJVODINI novac od zakupa zemljišta ulaže u vetrozaštitne pojaseve, sa trendom smanjenja ovog broja poslednjih godina.

Po podacima do kojih se može doći, u AP Vojvodini je polovinom prošle decenije postojalo samo oko 450 hektara zaštitnih pojaseva i zasada, od čega je oko 40% bilo očuvano, a ostalo proređeno, zapušteno, ili degradirano. Verovatno je sadašnje stanje još nepovoljnije. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu je propisano da se novac od zakupa državnog zemljišta ulaže u mere zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta, u koje, između ostalog, spada i podizanje vetrozaštitnih pojaseva. Međutim, ova mera se u Vojvodini retko gde i kada sprovodi i finansira.

Opštine i gradovi sistemski zanemaruju vetrozaštitu

Za 10 godina su opštine i gradovi zbirno u vetrozaštitne pojaseve uložili oko 348 miliona dinara. Međutim, značajne iznose uložili su samo Pančevo (130 miliona dinara, ili oko 37% od ukupno utrošenog iznosa za sve opštine), te Sombor (51 milion dinara, ili oko 15% ukupnog iznosa). Ova dva grada uložila su VIŠE OD SVIH OSTALIH OPŠTINA I GRADOVA ZAJEDNO.

Pored sve manjeg broja opština i gradova koje podižu pojaseve, u ovu meru se ulaže i sve manje novca. Najviše u 2015. godini – 72,8 miliona dinara zbirno za sve opštine i gradove, najmanje u 2023. godini – 16,3 MILIONA DINARA.

Sve je manji i postotak novca koji se ulaže u podizanje vetrozaštitnih pojaseva, u odnosu na iznose kojima se finansiraju ostale mere zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta. U 2016. godini, u vetrozaštitu je uloženo 3,4% od ukupnog iznosa za sve mere, dok je u 2023. ULOŽENO 0,95%. To ukazuje da je na delu sistemsko zanemarivanje podizanja vetrozaštitnih pojaseva.

Pokrajina ne finansira podizanje vetrozaštitnih pojaseva

Po izveštajima o sprovođenju pokrajinskog programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta, AP Vojvodina nije finansirala podizanje ovih pojaseva u periodu 2014–2023, niti je raspisivala takve konkurse.

U AP Vojvodini su, takođe, poslednjih godina značajno opali iznosi uloženi u zaštitu i uređenje, a znatno PORASLI ZA MERE KORIŠĆENJA poljoprivrednog zemljišta. U 2015. godini, troškovi za mere korišćenja zemljišta činili su 25% od ukupnih izdataka za sve mere, da bi u periodu 2017–2022. na ove mere trošeno između 42% i 48%. Najviše za izgradnju, rekonstrukciju, sanaciju i nabavku opreme za navodnjavanje, zatim za konstrukciju i opremanje za proizvodnju u plastenicima, kao i za nabavku opreme za zaštitu voćnjaka i vinograda od vremenskih nepogoda. Korisnici novca za ove mere su poljoprivredna gazdinstva.

Ne sporeći značaj ovih mera, ipak se radi o ulaganju u privatnu imovinu malog broja korisnika, a ne u javni interes. Težište politike moralo bi biti sprovođenje mera od opšteg interesa zajednice. Zato bi u pokrajinski program zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta trebalo uvrstiti sufinansiranje podizanja vetrozaštitnih pojaseva u značajnim iznosima, kao i u ostale mere zaštite i uređenja, a smanjiti iznose namenjene za mere korišćenja zemljišta.

Konkursi Ministarstva zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine svake godine raspisuje javne konkurse za pošumljavanje degradiranih površina, zaštićenih područja prirode, gradskih parkova, javnih površina i podizanje vetrozaštitnih pojaseva.

U periodu 2022–2024, dodeljena su sredstva I OPŠTINAMA I GRADOVIMA U AP VOJVODINI, između ostalog i za vetrozaštitne pojaseve. Podržano je između 15 i 18 opština i gradova godišnje, sa između 46 i 84 miliona dinara, zbirno za sve mere i sve opštine i gradove.

Ne dovodeći u pitanje važnost inicijative Ministarstva da doprinese unapređenju stanja, značajan deo podržanih aktivnosti je, ipak, u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, jer se radi o merama razvoja proizvodnih funkcija šuma i upravljanja zemljištem. Pre ovih konkursa, bilo je potrebno da se zakonima o šumama, i o zaštiti prirode, propiše da u zaštićenim područjima prirode prioritet imaju ekološke i zaštitne, a ne proizvodna funkcija šuma, koja se ogleda u intenzivnoj komercijalnoj seči. Takođe i Zakonom o ministarstvima detaljnije opisati i bolje razdvojiti nadležnosti između ova dva ministarstva.

PREGLED IZNOSA NOVCA za podizanje vetrozaštitnih pojaseva za svaku lokalnu samoupravu u AP Vojvodini i svaku godinu u periodu 2014–2023.

Vetrozaštitni pojasevi imaju mnogo korisnih funkcija, a među najvažnije svakako su te da sprečavaju efekte erozije dejstvom vetra, raznošenje zemljišta i nanošenje materijala na plodno zemljište, smanjuju isparavanje vode iz zemljišta i useva, snižavaju temperaturu i čuvaju vlažnost zemljišta, ublažavaju efekte suše i poplave, povećavaju kvalitet zemljišta, pružaju utočište za ptice i insekte.

Nalazi istraživanja:

  • Iznos novca koji se ulaže u podizanje vetrozaštitnih pojaseva je nizak i smanjuje se tokom godina – sa 72,8 miliona dinara u 2015, na 16,3 miliona dinara u 2023, zbirno za sve opštine i gradove i AP Vojvodini.
  • Broj opština i gradova koje podižu vetrozaštitne pojaseve je nizak i smanjuje se tokom godina – sa 15 opština i gradova u 2017, na 7 u 2022. Prosečno tek svaka peta opština u AP Vojvodini novac od zakupa zemljišta ulaže u vetrozaštitne pojaseve.
  • 22 od 45 opština i gradova u Vojvodini, u poslednjih 10 godina nikada nisu finansirale meru podizanja vetrozaštitnih pojaseva.
  • Postotak koji se od ukupnih izdataka za sve mere u vezi poljoprivrednog zemljišta ulaže u meru podizanja vetrozaštitnih pojaseva je nizak i smanjuje se tokom godina – sa 3,4% u 2015, na 0,95% u 2023. godini. To ukazuje na sistemsko zanemarivanje vetrozaštite.
  • Godišnji izveštaji o korišćenju novca od zakupa zemljišta sadrže samo iznos novca koji je planiran i utrošen na sprovođenje mere, ali ne i učinke – koliko kilometara/hektara pojaseva je podignuto, koliko još treba da se podigne, kakvi su rezultati sprovođenja mere. Na osnovu izveštaja nije moguće pratiti ispunjenje ciljeva iz Prostornog plana APV.
  • AP Vojvodina kroz svoje godišnje programe zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta, u periodu 2014–2023. nije finansirala meru podizanja vetrozaštitnih pojaseva.

Preporuke za unapređenje stanja:

Istraživanje ukazuje da su opštine i gradovi u Vojvodini vrlo slabo zainteresovani za podizanje vetrozaštitnih pojaseva, tako da se samoinicijativno poboljšanje stanja ne može očekivati od lokalnih vlasti. Za takvu promenu Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo mora dati odlučan podsticaj, na šta ukazuje primer konkursa Ministarstva zaštite životne sredine. Predlažemo da se u okviru programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta AP Vojvodine za 2025. godinu uvrste nove mere:

Pokrajinski sekretarijat, takođe, u okviru svojih nadležnosti može sprovesti, ili kod drugih državnih organa inicirati sprovođenje drugih mera, kao što su rešavanje imovinsko-pravnih i katastarskih problema na zemljištu i izdvajanje zemljišta za podizanje vetrozaštitnih pojaseva, rešavanje pitanja negovanja, upravljanja/gazdovanja nakon sadnje, komasacija, kao i saradnja sa drugim sektorima i zainteresovanim stranama (saobraćaj – JP „Putevi Srbije“, udruženja lovaca, ribolovaca, pčelara…).

4. Akcija sadnje Mreže Pošumimo Vojvodinu

4. Akcija sadnje Mreže Pošumimo Vojvodinu

Prošlog vikedna, 23. novembra 2024. godine, sproveli smo završnu aktivnost projekta “Jedan pojas – višestruka zaštita” akciju sadnje drveća, na dve lokacije u Sremskim Karlovcima. Posađeno je 80 sadnica!

Veliku zahvalnost dugujemo našim kolegama i članicama Pokreta gorana Vojvodine koji su od ranih jutarnjih sati bili na terenu i po veoma hladnom vremenu pripremili sve za sadnju i učestvovali od početka do kraja u akciji.

Hvala mladima koji su učestvovali na trodnevnom seminaru “Šuma te zove – Budi deo promene!”, u Ekološkom centru Radulovački, koji smo organizovali i samim tim se i pridružili sadnji.

Hvala volonterima i zaposlenima iz komapnije Fourity koji su se zainteresovali za učešće i sa nama sadili.

Vidimo se uskoro opet!

Fotografije sa sadnje možete pogledati ovde.

Ove aktivnosti su deo EKO SISTEM programa, koji realizuju Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska. Projekat realizuje Pokret gorana Novog Sada sa još dve organizacije/članice Mreže PV, Ruralni centar Sova i Dečija ekološka akademija.

#mladiistrazivacisrbije #ekosistemprogram #poglavlje27

Datum: 2. decembar 2024.

Najava: Akcija sadnje u Sremskim Karlovcima “Jedan pojas – višestruka zaštita”

Najava: Akcija sadnje u Sremskim Karlovcima “Jedan pojas – višestruka zaštita”

Jedna od poslednjih aktivnosti i kruna projekta “Jedan pojas – višestruka zaštita” je svakako 4. po redu, akcija sadnje koju organizuju članice Mreže Pošumimo Vojvodinu, zahvaljujući podršci i kroz četvrti ciklus Eko sistem programa.

Akcija će biti održana u subotu, 23. novembra od 10 do 12 časova u Sremskim Karlovcima, na zelenoj površini između pothodnika i stare železničke stanice i na delu puta između pruge i nasipa, kod nove železničke stanice.

Na akciji sadnje, biće posađeno oko 80 sadnica i to javora, platana, lipe, jablana i katalpe.

Takođe, utičemo na povećanje šumovitosti, zaštitu od eolske erozije, regulaciju mikroklimatskih uslova, adaptaciju na klimatske promene i regulaciju vodnog režima.

Osim članova Mreže “Pošumimo Vojvodinu”, očekujemo učešće mladih sa seminara “Šuma te zove – Budi deo promene”, volontere iz kompanije Fourity i zainteresovane građane/ke.

Ove aktivnosti su deo EKO SISTEM programa, koji realizuju Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska. Projekat realizuje Pokret gorana Novog Sada sa još dve organizacije/članice Mreže PV, Ruralni centar Sova i Dečija ekološka akademija.

#mladiistrazivacisrbije #ekosistemprogram #poglavlje27

Datum: 21. novembar 2024.

Najava: Seminar za mlade “Šuma te zove” – Budi deo promene!

Najava: Seminar za mlade “Šuma te zove” – Budi deo promene!

U okviru projekta „Jedan pojas – višestruka zaštita“, održaće se trodnevni seminar za mlade pod nazivom “Šuma te zove” – Budi deo promene! Seminar će biti održan od 22. do 24. novembra 2024. godine, u Ekološkom centru Radulovački, u Sremskim Karlovcima.

Seminar je namenjen mladima (18+ godina) koje zanima sadnja, očuvanje i zaštita životne sredine, naročito očuvanje šumskih predela, kao i na koji način mogu da svoje ideje pretvore u akcije ili projekat.

Učesnici/e će imati priliku da:

  • saznaju više od očuvanju šumskih predela i o šumskim zaštitnim pojasevima,
  • nauče kako se mogu uključiti u rešavanje problema nedostatka zelenila u urbanim sredinama i na koji način svoje ideje mogu pretočiti u akciju ili projekat,
  • učestvuju u akciji sadnje i upoznaju se sa praktičnim koracima organizovanja akcije.

Pozivamo sve mlade koji su zainteresovani da se prijave. Prijave će biti otvorene najkasnije do 18. novembra 2024. godine, do 12 h ili do popune mesta (prijavljeni će biti na listi čekanja nakon roka ili popune mesta).

Broj učesnika/ca je ograničen.

Za prijavu, klikni ovde.

Ove aktivnosti su deo EKO SISTEM programa, koji realizuju Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska. Projekat realizuje Pokret gorana Novog Sada sa još dve organizacije/članice Mreže PV, Ruralni centar Sova i Dečija ekološka akademija.

Datum: 13. novembar 2024.

Održan okrugli sto o značaju šumskih poljozaštitnih pojasevau Sremskim Karlovcima

Održan okrugli sto o značaju šumskih poljozaštitnih pojasevau Sremskim Karlovcima

U okviru projekta „Jedan pojas – višestruka zaštita“ održan je u petak, 1. novembra, od 18 časova u prostorijama Ekološkog centra Radulovački, u Sremskim Karlovcima, okrugli sto posvećen značaju šumskih poljozaštitnih pojaseva.

Imali smo priliku da čujemo predavanja od stručnjaka/inje:

1️⃣ Institut za ratarstvo i povrtarstvo, dr. Jordana Ninkov, na temu „Značaj očuvanja humusa u zemljištu i uticaj poljozaštitnih pojaseva na kvalitet zemljišta (studija slučaja na tri lokacije)“,
2️⃣ Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, inž.šum. Marko Đapić, na temu „O značaju šumskih poljozaštitnih pojaseva u ublažavanju posledica klimatskih promena i sprečavanju erozije“.
3️⃣ Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, dr Milan Rebić, na temu aktuelnih konkursa, načinu apliciranja i prikupljanja dokumentacije za prijavu.

Nakon predavanja, usledila je diskusija i predavači su odgovarali na pitanja iz publike.

Ove aktivnosti su deo EKO SISTEM programa, koji realizuju Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska. Projekat realizuje Pokret gorana Novog Sada sa još dve organizacije/članice Mreže PV, Ruralni centar Sova i Dečija ekološka akademija.

Datum: 4. novembar 2024.